Kašalj

Kašalj

je po statistikama peti najčešći simptom posjeta liječniku primarne zaštite. Najčešći uzrok kašlja je akutna respiracijska infekcija, bilo u gornjem dišnom sustavu (nosu, sinusima, ždrijelu) ili u donjem dišnom sustavu (bronhi, pluća). Među uzročnicima dominiraju virusi, a kašalj izazvan takvim uzročnicima traje 7 do 14 dana, uglavnom nije potrebna nikakva terapija (samo čaj i med).

Kašalj nastaje naglim skupljanjem prsne šupljine, što rezultira nasilnim oslobađanjem zraka iz pluća, popraćenim zvučnim fenomenima. Različiti podražaji (virusi, alergeni, magla ili drugo) uzrokuju refleks kašlja. On počinje dubokim udahom, zatvaranjem glotisa (hrskavica između jednjaka i dušnika na bazi jezika), stezanjem dišnih mišića, pri čemu tlak u prsnom košu poraste do visokih 300 mmHg. Nakon otvaranja glotisa zrak prolazi kroz dušnik brzinom do 480 km/h, što se čuje kao eksplozivni izdah – kašalj.

Kašalj se razlikuje prema nastanku, kao akutni, naglo nastao iz punog zdravlja, ili kronični, dugotrajni, koji traje dulje od dva mjeseca. Također se razlikuje prema kvaliteti, kao suhi, nadražajni ili produktivni s iskašljavanjem sekreta. Ovisno o boji iskašljanog sekreta i/ili količini sekreta ponekad se može pretpostaviti o kakvoj je bolesti riječ.

Može biti rijedak, čest, trajan, najobičnije kašljucanje, ali i naporan, grčevit kašalj u napadajima. Ako je kašalj čest i tvrdokoran, jako umara pacijenta, jer pokreće mnoge grupe mišića (grudni kos, trbušne mišiće, ošit, mišiće dna zdjelice), te zahtijeva pojačanu potrošnju kisika i energije potrebne za rad drugih organskih sustava. Time ometa odmor i san, smanjuje apetit i obara otpornost cijelog organizma, pa se tijelo postaje podložno drugim bolestima, od kojih bi se inače obranilo. Najčešće vrste kašlja su: Laringelani kašalj (kašalj iz grla) - Javlja se iznenadnim napadima, po karakteru je zaglušujući, bez iskašljaja, pri kojem bolesnik obično nema vremena udahnuti (što može uzrokovati vrtoglavicu), često prati upalu i nadražaj u grlu. Obično bolesnik sam kaže da se kašalj javi nakon osjećaja škakljanja u grlu. Prate ga najčešće simptomi upale ždrijela.

Trahealni kašalj (kašalj iz dušnika) - Po karakteru sličan prethodnome, uz prizvuke "laveža". Prate ga prilično jaki bolovi iza prsne kosti. Javlja se kod upale dušnika (traheje). U početku je, dok traju bolovi, suh, a slijedi iskašljavanje, obično gustoga, krpičastog sekreta.

Kašalj kod bronhitisa - Kašalj koji se javlja kod akutnog bronhitisa obično nema prethodno navedenih simptoma. Traje stalno, bez karakterističnih napada. U početku je suh i neproduktivan, a potom iskašljaj može biti proziran, što obično karakterizira virusne infekcije ili je, pak, žućkast do zelenkast, što je znak da je nastupila bakterijska infekcija. Kronični bronhitis (najčešće u pušača) obično prate karakteristični napadi kašlja izjutra: traju dok se ne iskašlje oskudni, gusti sekret koji se tijekom noći nakupi u dišnim putovima.

Astmatski kašalj - Javlja se kod opstruktivnih bolesti pluća (npr. astme). Obično je nadražajan, a kod blažih oblika bolesti potiče ga dubok udah, udisanje hladnog zraka, smijanje. Nakon napada kašlja obično se u plućima osjeti otežan izdah i sviranje u prsima.

Kašalj pri hranjenju - Napadi kašlja koji se javljaju nakon uzimanja hrane (obično tekuće) mogu značiti uspostavu veze između jednjaka i dišnog sustava (tzv. fistula), što često vidimo kod tumora pluća ili jednjaka. Kod starijih ljudi kod kojih je poremećen refleks gutanja (npr. zbog Parkinsonove bolesti) također se može javljati nakon uzimanja hrane ili pića jer dio sadržaja može doći u dišni sustav.

Kašalj s primjesama krvi - Pojavu krvi u iskašljaju uvijek moramo ozbiljno shvatiti jer je česta kod tumora pluća. U tim su slučajevima napadi kašlja jaki, bez prekida, bolesnik često izgubi svijest ili poplavi. Pažljivim ispitivanjem bolesnika obično otkrijemo i druge simptome maligne bolesti. Važno je napomenuti kako se tragovi krvi u iskašljaju mogu pojaviti kod svakoga jakoga i dugotrajnog kašlja zbog ozljeđivanja sluznice dišnog sustava, ali se brzo izgube.

Kašalj kod apscesa i bronhiektazija - Iskašljavanje većih količina gnojnog iskašljaja koji zaudaraju znak je raspadanja tkiva pluća kod plućnog apscesa. To može biti bolest sama za sebe ili je posljedica zatvaranja bronha stranim tijelom ili bronhijektazije, kod kojih se u vrećastim proširenjima bronha nakuplja sekret. Kašalj i količina iskašljaja znaju se povećavati promjenom položaja tijela.

Kašalj kod srčanih bolesti - Kašalj koji prati zaduha i koji se pojačava pri naporu ili vodoravnom položaju tijela obično je znak popuštanja srca i zastoja u plućima. Iskašljaj je pjenušav, vodenast. Na plućima se čuje karakteristično pucketanje.

Kašalj kod fibroze pluća - Kod plućnih fibroza dolazi do pretvaranja pluća u čvrsto fibrozno tkivo. Prati ih jak, nadražajni kašalj, osobito izražen pri naporu.
Izrada web stranica